Pierre-Marie Delfieux: BOG U SRCU GRADA

30

2007-10-01T03:34:00.000-07:00

Uđi u otajstvo šutnje.

Svrha tvoga života nije u tome da šutiš, nego da ljubiš svoju braću, da upoznaš samoga sebe i da primiš Boga. Potrebno je da naučiš slušati, ući u najdublje dubine i idići se iznad sebe sama.

Tišina te na sve to poziva. Traži je, dakle, budno i s ljubavlju.

Čuvaj se lažne šutnje: tvoja šutnja ne smije biti ni mučaljiva ni namogrđena, ni disciplinirana ni sistematična, ni kruta ni uspavana.

Prava šutnja uvodi u mir, u poklonstvo, u ljubav. Živi svoju šutnju, nemoj je samo podnositi. Ljubit ćeš je samo ako joj budeš upoznao vrijednost i cijenu. Nijedna teorija ne može te u to uvjeriti. No kada je budeš okusio, više nećeš moći bez nje. “Dva su razloga zbog kojih možeš odabrati šutnju za Boga, izvan svijeta: ili zato što si već dosegao stanoviti stupanj čistoće i znanja na kojem osjećaš Božju prisutnost, ili zato to si čuo nekoga drugog govoriti o tom dobru pa hitaš da ga i ti, na njegovu riječ, zadobiješ.”

Moli, dakle, tražeći milost istinske šutnje čiju tajnu je poznavala Marija, ona koja je vjerno čuvala sjećanja na događaje i razmatrala ih u svome srcu.

“Ljubiš li istinu, ljubi i šutnju. Po njoj ćeš biti poput sunca prosvijetljen u Bogu. Šutnja će te osloboditi krivih spoznaja i otvoriti te Bogu samom.”

31

2007-10-01T03:33:00.000-07:00

Bog je šutnja. Njegova svemoguća Riječ došla nam je iz njegove smirene šutnje. On se objavio svom proroku u romorenju blagog povjetarca. Tvoja će te šutnja otvoriti za slušanje najuzvišenije Riječi i čut ćeš kako se iz tvojih dubina penje glas koji mrmori:”Dođi k Ocu”. Po njemu ćeš ući u Božje otajstvo, otvorit ćeš dušu radosti njegove prisutnosti i milosti poklonstva.

“Izvanjski te šutnja uvodi u duhovnu šutnju, a duhovna šutnja te uzdiže do života u Bogu; no ako prestaneš živjeti u šutnji, nećeš moći razgovarati s Bogom.”

Na taj te način šutnja vodi k Bogu, a Bog te uvodi u svoju šutnju:”Onaj tko vrši volju Božju nikada ne prestaje čuti njegov unutarnji glas.”

Neka Gospodin, dakle, probudi u tvom biću iščekivanje i poziv koji usmjeruje tvoj život k primanju i čuvanju Očeve Riječi koja je Sin, u miru Duha. Kušaj tu božansku Riječ koja se iskazuje u tišini: trojstvenoj šutnji koja je punina pažnje, poštovanja, sebedarja i Ljubavi. Jedino će te kontemplacija tog otajstva moći naučiti živjeti od tajne unutarnje šutnje, i cijelo tvoje biće u svojoj smirenoj i dubokoj šutnji očitovat će Boga. Ti ćeš, kao Ivan, biti svjedok svjetla.

Na poslu, na ulici, u svojim osobnim odlascima i dolascima, i u javnim prijevoznim sredstvima, usred gradske vreve, ponesi sa sobom tajnu unutanje šutnje. Svakodnevno uzmi bogato vrijeme šutnje, i kada se spusti večer, u postelji razmatraj u miru i tišini. Bog živi u tebi, slušaj ga. Šutnja je polet tvoje molitve usred grada i svakodnevni mir tvoje duše.

32

2007-10-01T03:32:00.000-07:00

Pred svojom braćom, s njima i za njih, živi u šutnji.

Šutnji usana: Izbjegavajući previše govoriti, izbjeći ćeš površnost, ogovaranje, nestalnost, a time i grijeh. Tko bdije nad svojim jezikom, čuva svoj život, a tko previše govori, gubi se. Jer preobilje riječi ne biva bez grijeha. Moli Boga da podigne stražu na tvojim ustima i da bdije pred vratima tvojih usana. Gunđanju, brbljanju, podrugivanju i zloći neprestance se opiri molitvom.

Čuvaj svoj put, ne dopuštajući da tvoj jezik ikada zabludi, i pred govorom bezbožnika stavi brnjicu na svoja usta.

Šuti srcem pred osuđivanjima i ljubomorama, pred neurednim osjećajima, čežnjama ili sjećanjima koja obuzimaju i sputavaju. Svojom šutnjom ponizi vlastito srce pred Gospodinom i on će te podići.

Na taj način odupri se đavlu i on će pobjeći daleko od tebe; približi se Bogu i on će se približiti tebi. “Nauči sljedeće, brate moj: nijedna misao u kojoj ne prevladava smirenost i poniznost nije po Bogu, nego je takozvano dobro nadahnuće koje koje dolazi od zlih duhova. Jer nam Gospodin dolazi s mirom, a sve što je od Neprijatelja, popraćeno je neradom i uznemirenošću.”

33

2007-10-01T03:31:00.000-07:00

Šutnji čitavoga svoga bića, izbjegavajući buku oko tebe i čuvajući mir u sebi. Znaš da dobro ne proizvodi buku i da buka ne čini dobro. (Sv. Franjo Saleški) U zajedničkom životu “mir je nužan braći koja mole, čitaju, pišu ili, navečer, počivaju”. Iz ljubavi prema njima pazi, dakle, kako hodaš, radiš, primaš ljude, govoriš. I šutnja je ljubav.

Budi, dakle, diskretan u svojoj gostoljubivosti, kratak na telefonu, sažet u svojim pismima, umjeren u glasnoći glasa, odmjeren u smijehu.

Još dublje, po šutnji nauči ljubiti. Šutnja je plod bratskoga zajedništva i istovremeno put k tom zajedništvu. Po njoj ćeš naučiti usklađivati se sa svojom braćom i pronalaziti pravu ravnotežu između života odsada skrivena s Kristom u Bogu i života razdanog u prvom dugu uzajamne ljubavi.

34

2007-10-01T03:30:00.000-07:00

Kao što to traži sv. Benedikt, nemoj nikada pokušati braniti ili štititi brata, jer se na taj način izlažeš opasnosti da uzaludnim i beskorisnim riječima izgubiš ono što su štunja i molitva mogle učiniti da pomogneš bratu da se osvijesti i da napreduje. Gunđanje među braćom ubija zajedništvo. Zauvijek bježi od njega.

No jednako tako, ne budi šutljiv i nijem pred svim pogreškama i nedostacima. Kada je prilika opomeni, ukori, savjetuj, ali uvijek strpljivo i sa željom da poučiš. Sv. Pismo i Oci govore da treba umjeti govoriti pred pogreškama ili grijehom brata. Bratska opomena koja je pravedna i istinita, ne pomućuje šutnju, nego vraća i uvodi u nju, ako je izrečena u ljubavi.

“Bolje je ponekad prekoriti, nego šutke čuvati svoju ljutnju. Onaj tko je optužen za neku pogrešku, oslobađa se muke.” Kada je potrebno, idi, dakle, pomiri se najprije razgovarajući s tvojim bratom, zatim se vrati moliti u tišini pred oltarom, a kada to traži bratsko ispravljanje, znaj govoriti.

35

2007-10-01T03:29:00.000-07:00

Da bi se čovjek otvorio istinskoj šutnji iz ljubavi, ponekad je prikladno početi govorom:

Potraži svoga prijatelja: možda nije ništa učinio.
I ako je učinio, neće to više ponoviti.
Potraži svoga susjeda: možda ništa nije rekao.
I ako je nešto i rekao, neće to više reći.
Pronađi svoga brata, jer se često kleveće.
Ne vjeruj u sve što se kaže.
Čovjeku se često omakne bez zle namjere;
a tko nije nikad pogriješio riječju?

Živi šutnju punu povjerenja, bez unutarnjeg mrmljanja i bez sumnjanja. Što se tiče svega ostalog, budi umjeren. Mudar čovjek zna šutjeti sve do pogodnoga časa. Govori kada je neophodno, sažmi svoj govor, kaži puno s malo riječi i umij biti onaj koji zna i slušati i šutjeti.

“Što više riječi, više ispraznosti. Prema tome, čemu riječi?” (Prop 6,11)

36

2007-10-01T03:28:00.000-07:00

Šutnja će te naučiti da izgradiš u sebi unutarnjeg čovjeka koji se svakodnevno mora obnavljati na sliku svoga Stvoritelja.

Šutnja će napraviti reda u tebi kada budeš zabrinut, kušan, umoran. Naučit će te da se obuzdaš, da se suzdržiš i da vladaš sobom, jer je rečeno da ako ne griješiš jezikom savršen si čovjek; sposoban si vladati čitavim svojim tijelom.
Šutnja će te naučiti da zaboraviš loše navike, očistit će te od unutarnjih brbljanja i pomoći ti da zauzimaš ispravne stavove i pronalaziš prave riječi.

“Visina glasa, diskretnost u govoru, pravi čas, uporaba izraza posebno bliskih onima koji žive u molitvi, stvari su koje je nemoguće upoznati ako se čovjek ne oduči od navika svijeta i njegova načina govora. Šutnja dopušta da se, samim tim što ih se više nema, zaborave stare navike i omogućuje da se s vremenom steknu nove, dobre. Stoga moraš, što je više moguće, obdržavati šutnju.”

37

2007-10-01T03:27:00.000-07:00

U srcu tišine naučit ćeš se svetosti, jer ona ti otvara vrata poniznosti, kontemplacije, milosrđa. Vodeći te prema samozaboravu, šutnja će ti pomoći da nađeš Boga, u čijem ćeš srcu ponovno naći svijet, u Božjem svjetlu.

Živi šutnju, dakle, na van, kušaj je iznutra, i upoznat ćeš savršenu radost onih koji čuvaju u svom srcu Božje zapovijedi i tiho počivaju u njegovoj Ljubavi.

Zajedno sa zajednicom odredi vrijeme i mjesta gdje ćete, po zajedničkom dogovoru, čuvati tišinu ili razgovarati, opuštati se ili šutjeti, i to poštuj. Na taj način ćeš šutnji pridodati i vrlinu poslušnosti i poniznosti.

Kada dođe vrijeme razgovora i razonode (kao nedjeljom navečer), sudjeluj drage volje, jer postoji vrijeme i za smijeh: ljubav pronalazi svoju radost u istini.

38

2007-10-01T03:26:00.000-07:00

Osobito čuvaj svakoga tjedna svoj dan pustinje i živi ga nasljedujući Krista koji se volio povlačiti u osamu, kamo je odvodio i svoje učenike. Neka te ništa u tome ne omete jer je to neophodno za tvoju fizičku, psihičku i duhovnu ravnotežu gradskoga monaha. Usred tih dana samoće Bog te poziva da bi te osvojio, da bi te odveo u pustinju i u tišini progovorio tvome srcu.

Konačno, živi kao osobito bogatstvo veliku tišinu svake večeri, kako te naučavaju sv. Benedikt i svi Oci, jer noć je veliko otajstvo, nositelj tajni Stvaranja, Utjelovljenja, Uskrsnuća i Ponovnog dolaska koji će se, po navještaju, dogoditi usred noći. U toj noćnoj tišini, bdij i moli. I tvoje srce Bog pohađa noću. Blagoslivljaj, dakle, Gospodina noću. Neka tvoja duša čezne za njim noću i neka ga tvoj duh traži u tišini, u tvojoj nutrini. U miru, brate, počivaš i spavaš, ali tvoje srce bdije.

Ujutro, Gospodin će sam otvoriti tvoja usta i tvoje usne će razglašavati njegovu hvalu.

Evo te spremnog da primiš milost novoga dana.